Povećani broj ljudi pogođenih virusom COVID-19 izazvao je veliku zabrinutost, pa je veliki broj zemalja uveo mjere ne bi li se spriječilo širenje virusa. Te su mjere u velikom broju zemalja jako stroge i mogu uključivati fizičku udaljenost i rad od kuće u situacijama samoizolacije ili karantene da bi se izbjeglo da zarazite sebe ili druge.
Podaci koje dobivamo svaki dan povećavaju zabrinutost i strah velikog dijela stanovništva i pogotovo pacijenata oboljelih od bolesti kao što su mijelom i AL amiloidoza koji se mogu osjećati prilično ugroženi u vrijeme epidemije koronavirusa. Ne smijemo zaboraviti da pacijenti oboljeli od raka, a pogotovo oni koji sada primaju terapiju, imaju smanjeni imunitet, što znači da su podložniji infekcijama, a to se odnosi i na koronavirus.
Situacije koje se javljaju zbog restriktivnih mjera koje su države uvele da bi spriječile širenje bolesti, kao što je karantena, mnogim će ljudima promijeniti rutine na dulje vrijeme. To samo po sebi može biti teško, može izazvati negativne misli i osjećaje straha i anksioznosti. Znamo da će u nekim zemljama izolacija trajati mjesec dana ili više. Zapravo se još uvijek ne zna koliko će dugo trajati ograničenja. Zbog toga je sada vrlo važno da se brinete o vlastitom fizičkom i psihičkom zdravlju.
Zahvaljujući pomoći Fátima Castaño, psihoonkologinje, MPE je sažela neke savjete koji će vam pomoći da ovu izolaciju prebrodite najbolje moguće.
1. Odvojite malo vremena da vaše okruženje učinite ugodnim i smirujućim, ne samo fizičku okolinu, nego i stvari koje bi vam mogle pomoći da smanjite osjećaj stresa i koje vam pružaju radost, kao što su to knjige, glazba i druge stvari kojima možete ispuniti vrijeme i misli na pozitivan način.
2. Rutina je uvijek dobra za fizičko i psihičko zdravlje. U vrijeme izolacije pokušajte održavati uobičajenu rutinu koliko god je to moguće ili si odredite neku rutinu. To će vam pomoći da se osjećate zdravo i sretnije. Pobrinite se da vaša rutina u ovom razdoblju uključi zdrave navike vezane uz prehranu, spavanje, tjelesnu aktivnost i slobodno vrijeme.
3. Nemojte provesti dan u pidžami! Samo zato što ste doma ne znači da ne možete dan započeti na isti način kao što ste to radili i prije izolacije. To će vam pomoći da ostanete povezani sa svojim uobičajenim navikama i s vanjskim svijetom, a može poboljšati osjećaj pozitivnosti i produktivnosti!
4. Ako u ovom razdoblju radite od kuće, i u stanju ste raditi, pokušajte odvojiti mjesto za rad i mjesto za uživanje i slobodno vrijeme. Pokušajte organizirati „kućni ured“ sa svom opremom koja vam je potrebna da obavljate posao na što je moguće normalniji način. To može uključivati rezervnu sobu ili jedan kut vašega doma koji će postati „radni kutak“. Ako imate mogućnosti, pokušajte odvojiti taj prostor od prostora gdje provodite slobodno vrijeme, tako da imate odvojeni prostor u kojem ćete se opustiti i odmoriti nakon radnoga dana.
5. U izolaciji biste se mogli osjećati usamljeni i važno je da toga budete svjesni da se ne bi osjećali izolirano i odsječeni od uobičajenog načina života i vanjskoga svijeta. Iako će sigurno postojati ograničenja za fizičku blizinu prema prijateljima, obitelji i voljenima, na sreću postoje i drugi načini da ostanete u kontaktu. Dogovorite se za videopozive, redovne telefonske razgovore i ostanite u kontaktu e-poštom, porukama i preko društvenih mreža. To su sve načini na koji vam tehnologija može pomoći da ostanete u kontaktu s najdražima. Ako ste navikli raditi u uredu, rad od kuće također vam može izazvati osjećaj izoliranosti. Razmislite o dogovaranju redovnih telefonskih ili videopoziva s vašim timom, kolegama, nadređenim i drugim partnerima da biste se i dalje osjećali dijelom radne okoline.
6. Količina informacija koju primamo vezano uz epidemiju koronavirusa kroz vijesti, društvene mreže, lokalne i nacionalne organe vlasti i pružatelje zdravstvene zaštite ponekad nas mogu zatrpati i ponekad je teško spriječiti da nas ne obuzmu negativni osjećaji kao strah, anksioznost ili očaj. Ako vam se to dogodi, pokušajte smanjiti količinu informacija koje primate o epidemiji. Pokušajte smanjiti pristup izvorima informacija; možda možete ograničiti vrijeme koje provodite na društvenim mrežama, gledajući vijesti ili čitajući o informacije o koronavirusu na internetu. Važno je da ostanete obaviješteni, ali je lako postati tako usredotočen na vijesti, da to potpuno preuzme vaš svakodnevni život.
7. Vaš zdravstveni djelatnik vam može predložiti promjene za terapiju u ovom razdoblju. To može uključivati promjene u rasporedu primanja terapije ili lijekova. Naravno, to vas može zbuniti i može izazvati da počnete sumnjati u novi plan liječenja ili u vašega liječnika. Isto vas tako mogu zabrinuti promjene nuspojava ili učinkovitost nove rutine. Molimo vas da se sjetite da ako vam je zdravstveni djelatnik predložio promjene u terapiji, to je zbog toga da bi se sačuvalo vas i vaše zdravlje u ovom razdoblju kada ste osobito osjetljivi. Dapače, vrlo je vjerojatno da su te promjene napravljene da bi dale podršku vašem imunitetu i da bi se smanjio rizik od infekcije. Ako i dalje budete imali pitanja ili ako imate pitanja vezana uz postojeći plan terapije u ovom razdoblju, molimo vas da se javite svom liječniku što prije da možete razumjeti bilo kakve promjene ili je li promjena potrebna, te da budete aktivno uključeni u oduke vezane uz vašu terapiju.
8. Čak i za vrijeme epidemije, i ovisno o vašem osobnom planu liječenja, možda ćete morati posjetiti bolnicu da biste primili terapiju ili ćete morati posjetiti liječnika. Neizbježno je da ćete u ovom razdoblju biti zabrinuti zbog potencijalnog rizika od infekcije za vrijeme posjeta. Može vam pomoći da razgovarate s liječnikom o tome je li vaš posjet prijeko potreban. Možda se vaš posjet može odgoditi ili se pregled obaviti na neki drugi način, na primjer telefonski ili virtualno. Ako ne postoji mogućnost da odgodite posjet liječniku, pobrinite se da pratite sve upute vezane uz smanjivanje rizika od infekcije za vrijeme posjeta i za vrijeme dolaska do bolnice i povratka kući. Zapamtite da vi sudjelujete u donošenju odluka vezanih uz vaš plan liječenja i u ovom nesigurnom razdoblju, može vam se činiti da gubite nadzor. Ako se brinete da bi vaše liječenje ili zdravlje moglo biti ugroženo koronavirusom, razgovarajte sa svojim liječnikom i zdravstvenim djelatnikom da biste ostali obaviješteni i uključeni u donošenje odluka i planiranje vašega liječenja
9. I za kraj, pokušajte ostati pozitivni! Istraživanja nam govore da vam pozitivno razmišljanje može pomoći da se osjećate manje uznemireno, da se osjećate zdravije psihički i fizički, te da imate nadzor nad sobom i svojim okolišem. Pokušajte ne razmišljati o najgorem mogućem ishodu ili o stvarima koje mogu poći po krivome, jer ćete se zbog toga samo osjećati lošije. Umjesto toga, slijedite ove korake da biste ostali što zdraviji u ovom kompliciranom razdoblju.
Prevela Ibidem Group